Gotovo 250 tisuća građana Hrvatske bavi se iznajmljivanjem u obiteljskom smještaju i tako nadopunjuje kućni proračun, a više od polovine njih od takvog posla zaradili su u jednoj sezoni između 5 i 10 tisuća eura. Čak 70 posto sveukupnih turističkih kapaciteta u toj vrsti smještaja koji ukupno ima gotovo pola milijuna postelja, nalazi se u apartmanima, a dvije trećine iznajmljivača u našoj zemlji su žene između 36 i 60 godina starosti. Dio je to rezultata istraživanja napravljenog na opatijskom Fakultetu za management u turizmu i ugostiteljstvu, a kojim je bilo obuhvaćeno oko tisuću iznajmljivača, kako bi se dobili odgovori o strukturi, kvaliteti, zaradi i ponudi te vrste smještaja.
Gotovo 250 tisuća građana Hrvatske bavi se iznajmljivanjem u obiteljskom smještaju i tako nadopunjuje kućni proračun, a više od polovine njih od takvog posla zaradili su u jednoj sezoni između 5 i 10 tisuća eura.
Čak 70 posto sveukupnih turističkih kapaciteta u toj vrsti smještaja koji ukupno ima gotovo pola milijuna postelja, nalazi se u apartmanima, a dvije trećine iznajmljivača u našoj zemlji su žene između 36 i 60 godina starosti.
Dio je to rezultata istraživanja napravljenog na opatijskom Fakultetu za management u turizmu i ugostiteljstvu, a kojim je bilo obuhvaćeno oko tisuću iznajmljivača, kako bi se dobili odgovori o strukturi, kvaliteti, zaradi i ponudi te vrste smještaja.
Stalni rast prometa
– Obiteljski smještaj raspolaže s oko pola milijuna postelja u 68 tisuća domaćinstava, a u ovu je djelatnost izravno uključeno 250 tisuća građana. Posljednjih nekoliko godina ova vrsta smještaja bilježi stalni rast prometa po stopi do 5 posto godišnje na razini Hrvatske. Prošle je godine u obiteljskom smještaju ostvareno 34 posto svih noćenja odnosno 21,4 milijuna, a pozitivan trend se nastavlja i u ovoj godini. Legalizacijom objekata, kapacitet obiteljskog smještaja će se značajno uvećati, jer će i građani iz zemalja članica EU-a koji posjeduju nekretnine u Hrvatskoj postati “iznajmljivači“ jednaki u pravima kao i građani RH.
Zbog svega toga ova djelatnost ima strateški značaj za turizam Hrvatske i predstavlja gotovo polovinu svih turističkih kapaciteta u zemlji – kazao nam je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja Hrvatske pri HGK, objašnjavajući razloge zbog kojih bi se tom segmentu ponude trebala pokloniti puno veća pozornost nego je ima sada.
Istraživanje je, između ostalog pokazalo i kako više od polovice privatnih iznajmljivača ima srednjoškolsko obrazovanje, ali je čak 38 posto visokoobrazovanih koji se također bave iznajmljivanjem.
Među tisućama iznajmljivača u zemlji, najviše je onih koji se tim poslom bave duže od sedam godina, dok je udio “novih” iznajmljivača tek 13 posto, iz čega je jasno kako postojeći iznajmljivači proširuju svoje kapacitete.
Iznajmljivanje soba ili apartmana kao dodatni prihod ima 40 posto iznajmljivača, dok ih se još 30 posto tim poslom bavi radi dodatnih prihoda uz mirovinu. Za tek 21 posto iznajmljivača taj posao predstavlja osnovni prihod, pokazalo je istraživanje, a njih 35 posto u sezoni je zaradilo od 5 do 10 tisuća eura.
Hrvatska prepoznatljivost
Manje od pet tisuća eura zaradila je trećina ispitanih iznajmljivača, dok je njih 17 posto nakon dobre sezone “pospremilo” više od 10 tisuća eura, pa Pinezić ocjenjuje kako je obiteljski smještaj stup socijalne stabilnosti zemlje. Naime, za čak 90 posto ispitanika iznajmljivanje je iznimno važan izvor prihoda i egzistencije, pokazalo je istraživanje.
– U Hrvatskoj je 68 tisuća domaćinstava koja se registrirano bave iznajmljivanjem obiteljskog smještaja, kuća, soba i apartmana. Oni plaćaju porez i paušalnu boravišnu pristojbu, a privatni smještaj Hrvatskoj donosi 7 milijardi kuna prometa koji je registriran u banakarskom sustavu. On predstavlja hrvatsku prepoznatljivost i nužno ga je unaprijediti i podignuti na još veću razinu organiziranosti i kvalitete. Najgore što se u obiteljskim domaćinstvima može dogoditi jest “ključ je ispod otirača”, jer to znači da gost gazdu nije ni vidio ni čuo, a to je loše jer obiteljski smještaj znači gostoljubivost, nenametljivu uslužnost i brigu o gostu – kaže prof. dr Zdenko Cerović s opatijskog fakulteta koji je proveo istraživanje.